NAJVEĆA TVORNICA LAŽI - ŠTA SE U BiH PROIZVODI

NAJVEĆA TVORNICA LAŽI -  ŠTA SE U BiH PROIZVODI

Zašto bh. narod finansira 136 ministarstava i bezbroj agencija, uprava, direkcija, raznih centara, vijeća, komisija, instituta...  Dok se Evropska unija trese od protesta obespravljenih radnika, u Bosni i Hercegovini golo roblje tiho mrmlja: Bolje rob nego grob

****


Najveća tvornica u Bosni i Hercegovini nije “Prevent”, koji zapošljava skoro 5.000 radnika, nego sve državne, entitetske, kantonalne institucije BiH.

Na državnim, entitetskim i kantonalnim nivoima postoji ukupno 136 ministarstava, i to raspoređenih na sljedeći način:

Bosna i Hercegovina – 9

Federacija BiH – 16
Republika Srpska – 16

Kanton Sarajevo – 12
Tuzlanski kanton – 12
Hercegovačko-neretvanski kanton – 11
Zeničko-dobojski kanton –10
Posavski kanton – 9
Unsko-sanski kanton – 9
Bosanskopodrinjski kanton – 8
Srednjobosanski kanton – 8
Zapadnohercegovački kanton – 8

POPRILIČNO SKUPI

Pored ovih institucija i Brčko Distrikta, postoji još bezbroj agencija, uprava, direkcija, raznih centara, vijeća, komisija, instituta...

U njima uglavnom rade državni službenici, namještenici, ali su brojni, a i poprilično skupi, i oni koji ne spadaju u tu grupu.

Naime, “članovi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, članovi Predsjedništva BiH, Vijeće ministara, ministri, zamjenici ministara, članovi Stalnog komiteta za vojna pitanja, sudije Ustavnog suda BiH, sudije Suda BiH, Ombudsmen BiH, glavni tužilac, zamjenici glavnog tužioca i tužioci BiH, pravobranilac i zamjenici pravobranioca BiH, članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, članovi Izborne komisije BiH, profesionalna vojna lica u institucijama BiH, guverner i viceguverneri Centralne banke BiH, generalni revizor i zamjenici generalnog revizora Ureda za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH nisu državni službenici.

Sekretari domova Parlamentarne skupštine BiH i sekretar Zajedničke službe Parlamentarne skupštine BiH nisu državni službenici.

Osobe zaposlene kao savjetnici članova Parlamentarne skupštine, članova Predsjedništva, predsjedavajućeg Vijeća ministara, ministara i zamjenika ministara, guvernera i viceguvernera Centralne banke nisu državni službenici” (Zakon o državnoj službi BiH).

MANIPULACIJA IMIDŽOM

Ipak, svi redom - i državni i nedržavni službenici, i namještenici – finansiraju se iz budžeta.

Samo na državnom nivou, u Agenciji za državnu službu BiH su 3.333 državna službenika (a to su oni sa minimalno VSS). To je podatak koji je objavljen na zvaničnoj stranici ADSBiH.

Nažalost, serviraju nam se samo djelimični i nepotpuni podaci kako bi se manipuliralo slikom i imidžom u javnosti. Jer, da nije zaista tako, svi bismo kao pjesmicu znali reći koliko tačno ministara, zamjenika ministara, direktora, predsjednika, savjetnika, službenika... sekretarica, referenata, čistačica plaćamo.

Znali bismo tačno i koliko novca mjesečno i godišnje izdvajamo za svakoga od njih pojedinačno, ali i ukupno.

Sigurno je samo da sve to košta užasno mnogo.

A zašto iz budžeta izdvajamo toliki novac za vlast? Šta to ona proizvodi pa da nam tako nužno treba? Jesu li sve laži koje nam serviraju zaista vrijedne baš toliko novca?

Kada samo jedan mjesec ne bi primili plaću, bismo li mogli otvoriti barem jednu fabriku? A tek od njihove godišnje plaće šta bi se sve dalo napraviti...

Ali...

OBESPRAVLJENI RADNICI

Dok se Evropska unija trese od protesta obespravljenih radnika, na čija je pleća, pored njihovih života, pao i trošak održavanja države, kod nas, u Bosni i Hercegovini, sve je sjajno i bajno.

Ovo malo zaposlenih svakog jutra revnosno odlazi na posao i vrijedno radi kako bi svi naši ministri i ministarke i sva njihova svita pomoćnika, zamjenika, stručnih savjetnika, viših stručnih saradnika, stručnih saradnika, namještenika... redovno dobili plaću, paušal, topli obrok, regres, 13. plaću, godišnji odmor, zdravstvenu zaštitu...

Na grbači su im i penzioneri, vojni penzioneri, studenti, đaci... Da ne govorimo o kreditima – onim državnim, federalnim, kantonalnim, općinskom, privatnim, ličnim, komšijinim, koleginim... školarinama, užinama, džeparcima...

Ali nema boljeg radnika od bh. radnika.

Platiš mu 40, a on odradi 60 sati sedmično. Daš mu 18 radnih dana godišnjeg odmora, a on pita šta će mu - da se uvali u trošak kako bi se sedam dana sa ženom i dvoje djece pržio na suncu i sav izgoren i crven u ranama valjao po kamenju neke plaže na Makarskoj rivijeri? Pa nije lud! Neka ga, neka radi.

Kao kroz maglu sjećam se kako su nekada ponosni građani ove naše zemljice čuvali svoj ljudski integritet, odvažno tvrdeći: BOLJE GROB NEGO ROB.

Danas, nažalost, oko sebe vidim samo golo roblje, koje tiho mrmlja: BOLJE ROB NEGO GROB.

Još je gore to što se na horizontu ne nazire niko ko bi uzviknuo: NI ROB NI GROB!

(Autor: Džana Zimić-Jesenković)