10 ZAPOVIJEDI U BORBI PROTIV KRIZE

EVROPSKA UNIJA  - FUNDAMENTALIZAM SLOBODNOG TRŽIŠTA 

Finansijski sektor staviti pod kontrolu javnog  Oporezovati bogate  Korporacije trebaju biti odgovorne prema ljudima  Poništiti dugove i staviti banke pod kontrolu javnog sektora  Ljudska prava iznad korporativnih prava  Promijeniti ugovore EU tako da demokratiju i narod stave iznad korporacija  Zaustaviti i preokrenuti privatizaciju socijalnih usluga. Staviti građane i radnike u prvi plan  Lokalizirati ekonomije (banke i preduzeća)  Participativni budžet  Prijeći na ekonomiju niskog ugljika

Transnacionalni institut objavio je “The EU Crisis Pocket Guide” o tome kako je kriza S Wall Streeta pogoršana politikama Evropske unije, kako se 1% stanovništva obogatilo nauštrb 99% ostalih te koja su moguća rješenja koja ljude i okruženje stavljaju iznad profita korporacija.

Iako (još) nismo u EU, a s obzirom na to da često u javnom govoru čujem poruku kako “Evropska unija nema alternativu”, mislim da je sadržaj ovog vodiča itekako važan i za nas, u Bosni i Hercegovini, pa prenosim neke dijelove:

MJERE ŠTEDNJE

Okrivljujući krizu i trošenje vlada, političari i bankari tvrde da je jedino rješenje kresanje javnih troškova, ali je upravo to pogoršalo dužničku krizu. Mjere štednje nikada nisu davale dobre rezultate i dovele se do rasta kolapsa širom EU. Štednja znači manji nacionalni dohodak od poreza i smanjivanje sposobnosti vlada da vrate spiralne dugove, što dovodi do još veće zaduženosti.

"Ako ste na dijeti kada ste bolesni, vrlo je vjerovatno da ćete postati još bolesniji, tako da to nije dobra ideja.", rekao je Nikolet Batini (Nicoletta Batini), jedan od autora izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Uprkos ogromnim troškovima spašavanja banaka, EU još nije dogovorila, a kamoli počela veću reformu banaka. U posljednje četiri godine uvedeno je samo nekoliko novih pravila za smanjivanje nekih posebno rizičnih praksi banaka i finansijskih tržišta izloženih finansijskoj krizi. Što je posebno bitno, početkom novembra 2012 EU nije zahtijevala velike bankovne reforme koje bi zahtijevale od banaka da apsorbiraju gubitke i uključe se u manje zaduživanje. Odluka o bankovnoj reformi koja bi spriječila spašavanje država tokom krize, odgođena je zbog snažnog bankarskog lobiranja.

VELIČINA BANAKA

Nisu nametnuta nikakva ograničenja na veličinu banaka iako je sasvim jasno da će i najveće banke trebati spašavati ako zapadnu u ozbiljne nevolje. Još ne postoji odluka EU o tome hoće li ili kako odvojiti "high street bankarstvo" od investicijskog bankarstva, koje obične porezne obveznike izlaže ogromnom riziku zbog kockanja banaka i investitora.

Ne postoji efektivna zabrana špekulativnog trgovanja na finansijskim tržištima ("Casino"), koje je i uzrokovalo krizu. Fokus pregovora ograničen je na ograničavanje rizika i poboljšavanje transparentnosti špekulativnih instrumenata.

O finansiranju tranzicije na socijalno i ekološki održiva društva, čak se i ne raspravlja.

UNICEF je upozorio na nepovratne učinke rezanja plaća, povećavanja poreza, smanjivanja penzija i subvencija, koje će najžešće osjetiti najranjivije populacije niskih primanja, a naročito djeca.

"Kroz mjere štednje kažnjavamo samo nedužne, a nagrađujemo krive, jer banke i dalje primaju povlastice i subvencije od vlada. To je razlog zašto moramo pobijediti ove mjere štednje osim ako ne želimo da Evropa bude unazađena u 19. stoljećo", izjavila je Suzan Žorž (Susan George), predsjednica uprave TNI-ja i autor knjige "Čija krize, čija budućnost?"

Tokom 2013. sve nacionalne budžete Evropska komisija i Vijeće Evrope pomno će sagledati čak i prije nego što ih vide parlamenti svake zemlje. Standardni zahtjevi su smanjivanje penzija i promjene u zakonima o radu, uključujući i plaće, što je samo uvođenje novog sistema.

10 ZAPOVIJEDI U BORBI PROTIV KRIZE

1.  Finansijski sektor staviti pod kontrolu javnog

– Zabraniti špekulativne finansijske instrumente kao što su Credit Default Swaps i špekulacije o hrani
-  Uvesti ponovo pravilo koje razdvaja trgovinu / uslužno bankarstvo od investicijskog bankarstva
-  Nametnuti ograničenja veličine banaka, tako da niko ne može postati prevelik da bi pao
- Nema novih finansijskih proizvoda osim u slučaju da su dokazano sigurni i društveno korisni
- Zabraniti hedge fondove i druge rizične špekulante koji samo prave novac od novca
- Ponovno uvesti kontrole tokova kapitala

2. Oporezovati bogate, špekulante i zagađivače

- Nametnuti porez na međunarodne finansijske transakcije
- Povećati poreze na bogate do barem istog nivoa kao prije 1980. godine
- Obustaviti subvencije za industriju fosilnih goriva 
- Zatvoriti porezna utočišta
- Uspostaviti gornju granicu za maksimalnu plaću i zabrani bonuse
- Uvesti osnovni prihod dostupan svima

3. Korporacije trebaju biti odgovorne prema ljudima

-  Usvojiti nove pravne povelje za korporacije koje zahtijevaju da priznaju radnika i njihova prirodna prava
- Okončati vladavinu i poslovne modele koji zahtijevaju  od dioničara da se poveća dobit bez obzira na socijalne i ekološke štete koje uzrokuju
- Provoditi transparentna pravila za plaćanje između vlada i korporacija i zahtijevati neovisne revidirane izvještavanje o društvenim i okolišnim utjecajima
- Zabraniti korporativne donacije strankama
- Zatvorite "otvorena vrata": Nametnuti pravila protiv političara koji napuštaju funkcije kako bi radili za korporacije koje su regulirali i čiji su rad nadzirali

4. Poništiti dugove i staviti banke pod kontrolu javnog sektora

- Provesti javnu i participativnu reviziju duga i otkazati sve nelegitimne dugove
- Uspostaviti neovisan mehanizam duga gdje povjerioci više nisu nadležni
- Reorganizirati banke tako da služe u socijalne i ekološke svrhe
- Zatvori pro-profitne agencije za kreditni rejting i zamijeniti ih s nezavisnim, javnim agencijama za kreditne rejtinge

5. Kao svetinju u međunarodnom pravu čuvati ljudska i prirodna prava iznad korporativnih prava

- Ponovo otvoriti pitanje svih ugovora o slobodnoj trgovini i ulaganju tako da oni poboljšavaju stvaranje novih radnih mjesta, zaštitu okoliša i socijalna prava u međunarodnom pravu
- Okončati pravo korporacija da tuže nacionalne vlade i umjesto toga zahtijevati da kompanije više vode računa i da im prioritet budu nacionalne i javne potrebe a ne profit

6. Promijeniti ugovore EU tako da demokratiju i narod stave iznad korporacija

- Zaustaviti preuzimanje nacionalnih budžeta od strane Evropske komisije (Fiskalni Ugovor / Trojka itd) i učiniti ih odgovornim za stanovništvo svake zemlje
- Reformirati Evropsku centralnu banku, naprimjer, omogućiti da posuđuje izravno vladama EU, a ne bankama, i to po vrlo niskim kamatnim stopama.
- Okončati Lisabonski ugovor kada je riječ o deregulaciji i kontroli inflacije, u korist povećavanja zapošljavanja i ulaganja isključivo u ekonomiju niske razine ugljika
- Ukinuti individualne obveznice zemalja [dug] u korist euroobveznica. Koristiti ih za ulaganje u unutarevropske zelene mreže prometa i komunikacija, obnovljivih izvora energije, smanjivanje otpada i okoliša i za društvena istraživanja

7.  Zaustavite i preokrenuti privatizaciju socijalnih usluga. Staviti građane i radnike u prvi plan

- Zaustavite i preokrenuti privatizaciju svih socijalnih usluga i zajedničkih resursa, kao što su voda, zdravstvo i obrazovanje
– Stvoriti javni servis koji će uključivati zajedničku kontrolu građana i radnika

8.  Lokalizirati ekonomije (banke i preduzeća)

- Staviti novac u lokalne banke i kreditne unije
- Podržati lokalne različitosti sistema hrane
- Uvesti lokalne valute
- Pomoći zajednicama da se osamostale u energetici

9.  Participativni budžet

-  Razviti mehanizme na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini koji će građanima reći kako se novac prikupio, potrošio i koji su prioriteti
  

10. Prijeći isključivo na ekonomiju niskog ugljika

-  Masivno ulagati u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost kako bi se okončala ovisnost o fosilnim gorivima
- Podržati radikalnu konverziju zagađujuće industrije u ekološki održivu
- Finansirati ekspanziju javnog prijevoza


(http://www.tni.org/briefing/eu-crisis-pocket-guide) 
....